Facebook Pixel
Searching...
Српски
EnglishEnglish
EspañolSpanish
简体中文Chinese
FrançaisFrench
DeutschGerman
日本語Japanese
PortuguêsPortuguese
ItalianoItalian
한국어Korean
РусскийRussian
NederlandsDutch
العربيةArabic
PolskiPolish
हिन्दीHindi
Tiếng ViệtVietnamese
SvenskaSwedish
ΕλληνικάGreek
TürkçeTurkish
ไทยThai
ČeštinaCzech
RomânăRomanian
MagyarHungarian
УкраїнськаUkrainian
Bahasa IndonesiaIndonesian
DanskDanish
SuomiFinnish
БългарскиBulgarian
עבריתHebrew
NorskNorwegian
HrvatskiCroatian
CatalàCatalan
SlovenčinaSlovak
LietuviųLithuanian
SlovenščinaSlovenian
СрпскиSerbian
EestiEstonian
LatviešuLatvian
فارسیPersian
മലയാളംMalayalam
தமிழ்Tamil
اردوUrdu
The Science Delusion

The Science Delusion

Freeing the Spirit of Enquiry
od Rupert Sheldrake 2012 392 stranica
4.07
1k+ ocena
Slušaj
Slušaj

Ključna zaključka

1. Dogme nauke: Izazivanje materijalističkog pogleda na svet

Najveća naučna zabluda je da nauka već zna odgovore. Detalji još uvek treba da se razrade, ali, u principu, osnovna pitanja su rešena.

Ograničenja materijalizma. Materijalistička filozofija koja dominira modernom naukom zasniva se na nekoliko neispitanih pretpostavki:

  • Sve je suštinski mehaničko
  • Materija je nesvesna
  • Zakoni prirode su fiksni
  • Priroda je bez svrhe
  • Biološko nasleđe je isključivo materijalno
  • Sećanja se čuvaju kao materijalni tragovi u mozgu
  • Um je ograničen na mozak
  • Psihički fenomeni su iluzorni

Ove dogme su postale toliko ukorenjene da se retko preispituju. Međutim, nedavna naučna otkrića i filozofska istraživanja sugerišu da bi ove pretpostavke mogle ograničiti naše razumevanje stvarnosti.

Proširenje naučne potrage. Izazivanjem ovih dogmi, možemo otvoriti nove pravce istraživanja i potencijalno revolucionisati naše razumevanje svesti, života i univerzuma. Ovaj pristup ne odbacuje dostignuća nauke, već nastoji da proširi njen opseg i produbi njene uvide.

2. Materija i energija: Ponovno razmatranje zakona očuvanja

Materijalizam je krajem devetnaestog veka pružio naizgled jednostavan i direktan pogled na svet, ali nauka dvadeset prvog veka ga je ostavila iza sebe.

Tamna materija i energija. Moderna kozmologija je otkrila da:

  • Samo oko 4% univerzuma čini poznata materija i energija
  • 23% se sastoji od tamne materije
  • 73% je tamna energija

Ova otkrića izazivaju naše razumevanje očuvanja materije i energije. Priroda tamne materije i energije ostaje uglavnom nepoznata, što sugeriše da naši trenutni zakoni fizike možda nisu potpuni.

Kvantni vakuum. Koncept kvantnog vakuuma ili polja nulte tačke dodatno komplikuje naše razumevanje očuvanja energije. Ovo polje, koje prožima sav prostor, sadrži fluktuacije energije koje se pojavljuju i nestaju, potencijalno nudeći nove izvore energije ako se iskoriste.

3. Zakoni prirode: Evolucija navika, a ne fiksna pravila

Ljudi prave grešku kada govore o 'prirodnim zakonima'. Ne postoje prirodni zakoni. Postoje samo privremene navike prirode.

Navike naspram zakona. Ideja da su zakoni prirode fiksni i večni se dovodi u pitanje:

  • Dokazi o evoluciji konstanti u fizici
  • Koncept morfičke rezonance, koji sugeriše da priroda ima inherentno pamćenje
  • Priznavanje da se univerzum sam razvija

Ova perspektiva vidi pravilnosti u prirodi kao navike koje su se razvijale tokom vremena, a ne kao nepromenljive zakone nametnute od samog početka.

Implikacije za nauku. Posmatranje pravilnosti u prirodi kao navika otvara nove mogućnosti za naučna istraživanja:

  • Omogućava evoluciju prirodnih fenomena
  • Sugeriše da budućnost možda neće biti potpuno predvidiva na osnovu prošlih obrazaca
  • Podstiče dinamičniji i otvoreniji pristup naučnom istraživanju

4. Svest: Iza aktivnosti mozga

Vi, vaši užici i vaši bolovi, vaša sećanja i vaši ciljevi, vaš osećaj ličnog identiteta i slobodne volje, zapravo su samo ponašanje ogromnog skupa nervnih ćelija i njihovih povezanih molekula.

Ograničenja materijalizma. Materijalistički pogled da je svest samo nusproizvod aktivnosti mozga suočava se sa nekoliko izazova:

  • Ne objašnjava subjektivno iskustvo (težak problem svesti)
  • Teško objašnjava fenomene poput iskustava blizu smrti i sećanja na prošle živote
  • Protivreči našem direktnom iskustvu svesti kao nečemu više od samo aktivnosti mozga

Alternativne perspektive. Pojavljuju se teorije koje predlažu da:

  • Svest može biti fundamentalni aspekt stvarnosti, a ne samo emergentna osobina složenih mozgalica
  • Mozak može delovati više kao prijemnik svesti nego kao njen generator
  • Svest bi mogla da se proteže izvan pojedinačnih mozgalica, povezujući nas sa širim poljem svesti

5. Svesni univerzum: Izazivanje mehanističkih pogleda

Ako nas je evoluciona biologija nešto naučila tokom prošlog veka, to je da nije potrebno pozivati se na božanskog stvoritelja da bismo objasnili pojavu složene funkcionalne organizacije u prirodi.

Inherentna svrha. Mehanistički pogled na prirodu kao besvrhovitu se dovodi u pitanje:

  • Očigledno fino podešavanje univerzuma za život
  • Ponašanje usmereno ka cilju koje se posmatra kod živih organizama
  • Pojava složenih, samoprojektovanih sistema na svim nivoima prirode

Implikacije. Prepoznavanje svrhe u prirodi:

  • Povezuje naučne i duhovne poglede na svet
  • Podstiče holističkiji pristup razumevanju života i univerzuma
  • Sugeriše da evolucija može imati inherentnu pravcu, umesto da bude isključivo slučajna

6. Nasleđe: Više od samo gena

Geni su precenjeni u smislu da ne 'kodiraju' ili 'programiraju' oblik i ponašanje organizama.

Iza genetskog determinizma. Nedavna istraživanja otkrivaju da nasleđe uključuje više od samo gena:

  • Epigenetski faktori mogu modifikovati ekspresiju gena bez promene DNK sekvenci
  • Kulturno nasleđe igra značajnu ulogu u ljudskom ponašanju i razvoju
  • Koncept morfičke rezonance sugeriše oblik kolektivnog pamćenja koji utiče na nasleđe

Implikacije za biologiju. Ovaj prošireni pogled na nasleđe:

  • Dovodi u pitanje centralnu dogmu molekularne biologije
  • Objašnjava fenomene koje genetski determinizam teško objašnjava
  • Nudi nove pristupe razumevanju evolucije i razvoja

7. Sećanje: Nije pohranjeno u materijalnim tragovima

Teorija tragova sećanja je zaista veoma upitna. Postavlja strašne logičke probleme.

Problemi sa teorijom tragova. Ideja da se sećanja čuvaju kao materijalni tragovi u mozgu suočava se sa nekoliko problema:

  • Decenije istraživanja nisu uspele da lociraju specifične tragove sećanja
  • Ne objašnjava kako se sećanja održavaju uprkos promeni molekula u mozgu
  • Teško objašnjava fenomene poput sećanja na prošle živote i sindroma savanta

Alternativni modeli. Nove teorije predlažu da:

  • Sećanje može biti fenomen rezonance, povezujući nas sa prošlim iskustvima kroz vreme
  • Mozak može delovati više kao sistem podešavanja nego kao uređaj za skladištenje
  • Sećanja bi mogla biti pohranjena u polju koje se proteže izvan fizičkog mozga

8. Prošireni umovi: Svest izvan mozga

Naša svesna iskustva nisu ograničena na naše mozgove, ili čak na naša tela. Naši umovi se protežu daleko izvan naše kože.

Um izvan mozga. Dokazi koji sugerišu da se svest proteže izvan mozga uključuju:

  • Telepatija i drugi psi fenomeni
  • Iskustva blizu smrti i van telesna iskustva
  • Osećaj da vas neko gleda

Teorije polja uma. Ovi fenomeni se mogu bolje objasniti teorijama koje vide svest kao polje:

  • Proteže se izvan fizičkog mozga
  • Povezuje nas sa drugima i našom okolinom
  • Potencijalno pristupa informacijama izvan ograničenja naših čula

9. Psihički fenomeni: Dokazi i implikacije

Većina ljudi je imala naizgled telepatska iskustva. Većina je osetila da ih neko gleda s leđa, i okrenula se, ili su naterali druge da se okrenu gledajući ih.

Dokazi za psi. Uprkos skepticizmu, postoji značajan broj dokaza za psihičke fenomene:

  • Statistički značajni rezultati u kontrolisanim eksperimentima o telepatiji i precogniciji
  • Široko rasprostranjena anegdotska izveštavanja o psihičkim iskustvima
  • Ponašanje životinja koje sugeriše oblike telepatije i precognicije

Implikacije. Ozbiljno shvatanje psihičkih fenomena moglo bi:

  • Revolucionisati naše razumevanje svesti i njenog odnosa prema prostoru i vremenu
  • Dovesti do praktičnih primena u oblastima poput predikcije katastrofa i mentalnog zdravlja
  • Povezati naučne i duhovne poglede na svet

10. Holistička medicina: Integracija uma i tela

Mehanistička medicina je najbolja kada se bavi mehaničkim aspektima tela, poput oštećenih zglobova, pokvarenih zuba, neispravnih srčanih zalistaka i blokiranih arterija, ili infekcija koje se mogu lečiti antibioticima.

Ograničenja mehanističke medicine. Iako je veoma uspešna u mnogim oblastima, mehanistički pristup medicini ima svoja ograničenja:

  • Često zanemaruje ulogu uma u zdravlju i isceljenju
  • Teško se bavi hroničnim stanjima i problemima mentalnog zdravlja
  • Tendira da leči simptome umesto osnovnih uzroka

Integrativni pristup. Holističkiji pogled na zdravlje uključuje:

  • Ulogu uverenja, emocija i socijalnih veza u isceljenju
  • Alternativne i komplementarne terapije koje uzimaju u obzir celokupnu osobu
  • Preventivne pristupe koji se bave načinom života i faktorima okruženja

Ovaj integrativni pristup ima potencijal da poboljša zdravstvene ishode, smanji troškove zdravstvene zaštite i poboljša opšte blagostanje.

Poslednji put ažurirano:

Recenzije

4.07 od 5
Prosečna ocena od 1k+ ocene sa Goodreads-a i Amazon-a.

Zabluda nauke dobija pomešane kritike. Neki hvale Šeldrejkov izazov naučnom dogmatskom razmišljanju i materijalističkim pogledima na svet, smatrajući njegove ideje provokativnim i značajnim. Drugi kritikuju njegov oslonac na anegdotske dokaze i nekonvencionalne teorije poput morfičke rezonance. Recenzenti cene Šeldrejkov poziv na otvorenost u nauci, ali dovode u pitanje validnost njegovih alternativnih objašnjenja. Knjiga se doživljava kao i fascinantna i frustrirajuća, pri čemu neki smatraju da je to dragocena kritika naučnih pretpostavki, dok je drugi odbacuju kao pseudonauku.

Your rating:

O autoru

Rupert Sheldrake je biolog i autor sa bogatim akademskim iskustvom. Studirao je prirodne nauke na Kembridžu, gde je kasnije postao član i direktor studija u oblasti biohemije i ćelijske biologije. Sheldrake je takođe proučavao filozofiju i istoriju nauke na Harvardu. Objavio je više od 80 naučnih radova i deset knjiga, fokusirajući se na teme kao što su razvoj biljaka, starenje ćelija, kao i kontroverznije oblasti poput telepatije i morfičke rezonance. Sheldrakeov rad dovodi u pitanje konvencionalno naučno razmišljanje, oslanjajući se na ideje filozofa poput Anrija Bergsona kako bi razvio alternativne teorije o biološkom nasleđu, svesti i prirodi stvarnosti.

Other books by Rupert Sheldrake

0:00
-0:00
1x
Dan
Andrew
Michelle
Lauren
Select Speed
1.0×
+
200 words per minute
Create a free account to unlock:
Requests: Request new book summaries
Bookmarks: Save your favorite books
History: Revisit books later
Ratings: Rate books & see your ratings
Try Full Access for 7 Days
Listen, bookmark, and more
Compare Features Free Pro
📖 Read Summaries
All summaries are free to read in 40 languages
🎧 Listen to Summaries
Listen to unlimited summaries in 40 languages
❤️ Unlimited Bookmarks
Free users are limited to 10
📜 Unlimited History
Free users are limited to 10
Risk-Free Timeline
Today: Get Instant Access
Listen to full summaries of 73,530 books. That's 12,000+ hours of audio!
Day 4: Trial Reminder
We'll send you a notification that your trial is ending soon.
Day 7: Your subscription begins
You'll be charged on Mar 2,
cancel anytime before.
Consume 2.8x More Books
2.8x more books Listening Reading
Our users love us
50,000+ readers
"...I can 10x the number of books I can read..."
"...exceptionally accurate, engaging, and beautifully presented..."
"...better than any amazon review when I'm making a book-buying decision..."
Save 62%
Yearly
$119.88 $44.99/year
$3.75/mo
Monthly
$9.99/mo
Try Free & Unlock
7 days free, then $44.99/year. Cancel anytime.
Settings
Appearance
Black Friday Sale 🎉
$20 off Lifetime Access
$79.99 $59.99
Upgrade Now →